Alergije su čest problem za mnoge ljude, a simptomi mogu biti vrlo neugodni i uticati na kvalitet života. Testiranje na alergene može pomoći u dijagnostikovanju alergija i određivanju koji alergeni izazivaju simptome kod pacijenta. Važnost testiranja na alergene iz leži u činjenici da mnogi ljudi ne znaju da pate od alergija i često misle da su njihovi simptomi uzrokovani nečim drugim. Testiranje može pomoći u postavljanju dijagnoze i utvrđivanju tačno koje alergene treba izbegavati. Ali, šta kad saznamo koji nam alergeni prave problem, I šta možemo da uradimo dok ne obavimo testiranje, kao vid preventivnih radnji koje nam mogu smanjiti rizik od pojave alergija, a ujedno I smanjiti koncentraciju alergena u našoj okolini?
Antialergijske mere za prevenciju alergijskih bolesti izazvanih inhalatornim alergenima trebaju da budu sprovedene kako bi se sprečila pojava i pogoršanje alergijskih stanja kao što su alergijska astma, alergijski rinitis, konjuktivitis, urtikarija, atopijski dermatitis kod dece, i slično. Opšte mere u borbi protiv alergena podrazumevaju njihovo redovno uklanjanje i izbegavanje kontakta sa njima. "Kućna prašina" je skup alergena koji mogu doprineti nastanku i pogoršanju ovih alergijskih bolesti, posebno alergijske astme kod dece i odraslih. Kućna prašina može sadržavati razne alergene kao što su kućne grinje (nevidljivi paraziti koji se hrane ljudskom peruti i najviše ih ima u posteljini), bubašvabe, razne vrste buđi, životinjske dlake i sl. Najčešći izazivači astme kod dece su grinje (glavni izazivači i atopijskog dermatitisa), ali ni uticaj drugih alergena kao što su buđ, životinjske dlake i sl. nije zanemarljiv. Kod odraslih, astma može imati i alergijsku i nealergijsku etiologiju u jednakom procentu. Radi prevencije, potrebno je ukloniti sve potencijalne izvore kućne prašine iz okoline osobe sklone alergijama, posebno ako imaju alergijsku astmu, kako bi se postiglo efikasnije lečenje. U tu svrhu se preporučuje da spavaća soba bude bez kućne prašine, što podrazumeva sledeće mere:
- Održavati spavaću sobu suvom, idealno na jugoistočnoj strani, bez vlage.
- Madrace od penaste gume prati svake šest nedelje ili ih uviti u plastičnu foliju kako bi se prekinuo životni ciklus grinja.
- Izbegavati spavanje u tuđim krevetima i čuvati odeću u zatvorenim ormarima.
- Koristiti plastične roletne umesto zavesa i izbegavati presvučen namještaj od tkanine.
- Koristiti jastuke punjene penastom gumom i prati ih svake 2 nedelje, izbegavajući jastuke punjene perjem.
- Koristiti pamučnu posteljinu i prati je svake nedelje, izbegavajući prekrivače od gume.
- Izbegavati grejalice, TA peći i korišćenje klima uređaja u kojima se često javljaju gljivice.
- Ukloniti slike, tapiserije i slično sa zidova, izbaciti tepihe i zameniti ih linoleumom uz svakodnevno usisavanje usisivačem na vodu i brisanje vlažnom krpom.
- Ukloniti vlažne mrlje, buđave tapete, saksije sa cvećem, ostatke hrane i knjige iz prostora.
- Izbegavati veliku vlažnost u okolini, kao što je stanovanje pored reke ili druge vodene površine koje isparavanjem povećavaju nivo vlažnosti vazduha
- Ne držati kućne ljubimce u stanu, jer dlake ljubimaca mogu izazvati alergijske reakcije.
- Izbegavati konzumiranje duvanskih proizvoda (preporuka i zbog ličnog sveukupnog zdravlja), kako aktivno, tako i pasivno, i voditi računa o tome da članovi porodice i drugi u okruženju deteta sa alergijskom astmom ne puše.
Pored ovih mera u kućnim uslovima, postoje I preporuke I mere preventive kod izlaganja vankućnim alergenima (poleni trava, drveća i korova):
- Izbegavati boravak na ili u blizini nepokošene livade, suvog lišća, sena i slame (koje mogu sadržavati buđi i grinje).
- Poleni se najviše javljaju u ranim jutarnjim satima (3-5h), pa je potrebno držati prozore zatvorenim u tim periodima.
Na žalost, skoro je nemoguće apsolutno izbeći alergene pa se kao krajnje rešenje određuje medikamentozna terapija uz konsultaciju lekara.
Autor je specijalista pneumoftiziolog i osnivač je Specijalističke ordinacije Inspirijum iz Subotice